Promocija na Webu i zašto vam je potrebna
Olivera Stajkovac

Trenutno na svetu postoji više od 15 miliona Internet prezentacija. To je oko 2,5 milijarde strana. Obrće se ogroman novac i svaka promena na vodećim pretraživačima izaziva planetarne pometnje. Ako mislite da je krajnje vreme i za vaš poslovni nastup preko ovog medija - ispravno mislite.

Nije potrebna nikakva ekstremna inteligencija ili instinkt da se oseti da se "neke pare vrte na Internetu". Ali, kada, kao novopečeni korisnik Interneta, krenete da istražujete sami, nailazite na vrlo sumnjive i zamršene elektronske puteve. Ako pak, sa druge strane, pokušate da se raspitate ili pročitate nešto, informacije će vas samo još više zbuniti i osećaćete se pomalo krivim, kao da pokušavate da prodrete u tajnu organizaciju i pomalo čudno, kao da je nenormalno i neprirodno to što pitate.

Kada na Googleu potražite, korišćenjem jezičke opcije, domaće sajtove koji sadrže termin "marketing", izlistaće se spisak od kojih 244.000 strana. Naravno da je većina tih strana posvećena drugim medijima i firmama. Specifikovanjem potrage na reči "Internet marketing" izlistanih strana će biti oko 140.000. Velika većina, ponovo, neće imati baš puno veze sa konceptom Internet marketinga. Menjajući ključni termin za potragu rečima "on-line marketing" dobija se spisak od 9.490 strana. Površnim pregledom će početno uzbuđenje zbog značajnog broja strana početi da opada...

Realnost

Ako ste vlasnik malog ili "malo većeg" biznisa, sigurno je da već odavno mislite da je potrebno da svoj posao proširite i na Internet. Možda vam i nije baš najjasnije zbog čega to treba da uradite, ali svi drugi to rade, pa je valjda vreme da i vaša firma ima neki sajt. A ako ste jedna od onih osoba koje se ubrajaju u sve veći broj nezaposlenih u ovoj državi, sigurno vam je već više puta palo na pamet da posao potražite baš na Webu... Jer, novine su pune primamljivih članaka sa bombastičnim naslovima kako je Internet prepun mogućnosti.

Pažljivim iščitavanjem takvih članaka nećete naći ama baš ništa što bi moglo da vam da neke smernice za vaš poslovni proboj. A iz istog razloga osetićete razočarenje dok pregledate ponuđene Internet strane.

Dobro, nije baš sve tako crno. Na "obrazovnom" tržištu Srbije su u poslednje vreme počele da se nude škole on-line marketinga, ali se one za sada u suštini svode na glomazne kurseve koji će vam uzeti silno vreme a vrlo malo vam reći o "konkretnoj stvari". Po višim ili visokim školama ovakav kurs će na čudan način biti simbiotski vezan za elektronsko bankarstvo ili programe zaštite baza podataka na Internetu. Po retkim sajtovima "eksperti" će, uvijeno u hiljade velova, pokušati da vam za malo znanja ponude i svoje usluge dizajniranja sajtova. I to bez ikakve garancije u pogledu prometa ili konverzije (pretvaranju posetilaca u klijente).

Vlasnicima firmi je, čini se, ipak najteže. Pogotovo ako se ne razumeju u samu prirodu ovog medija. Po onoj logici "ako ne znaš šta je bolje, a ti kupi skuplje" angažovaće web dizajnera, koji će naplatiti svoje znanje iz oblasti aplikacija i skriptova, a bez ikakvog uvida u suštinu posla, marketinških pravila koja vladaju svetskom mrežom i zahtevima ciljanog tržišta.

"Internet biznis nije ozbiljno zaživeo kod nas", rečenica je koja se godinama čuje. Nije ni čudo, jer ozbiljan posao se tako ne radi. Ali, možda je zaista najbolje da krenemo od samog početka.

Kratka i mitska istorija

"Web je samo jedan od Internet servisa baziran na standardizovanom protokolu (HTTP), koji omogućava određenim (konfigurisanim) serverima da distribuiraju dokumente preko Interneta na uobičajene načine."(!?) Da prevedemo. To znači da je Web samo deo Interneta koji koristi takozvani HTML jezik (Hypertext Mark Up Language) i još neke programske jezike, da bi korisnicima na isti ili sličan način predstavio tekst, slike, filmove i zvuk. A ako vas baš zanima, ostali Internet servisi su pošta (e-mail), Gopher i FTP. To su, takođe, protokoli kojima na neke druge načine predajete ili primate informacije.

Kraj devedesetih i prve godine novog veka obeležene su neverovatnom ekspanzijom Interneta. A sve je počelo sasvim slučajno. Prve web protokole je kreirao Tim Berners-Lee dok je radio pri Evropskoj laboratoriji za fiziku čestica. Njegov cilj je bio da omogući ostalim grupama naučnika i laboratorijama da sarađuju preko Interneta, razmenjujući hipoteze, formule, dijagrame ili fotografije. Tada ni slutio nije šta je u stvari započeo i kakvom neverovatnom brzinom raste njegova ideja. Internet je tek počeo, a trgovci su odmah osetili silovite mogućnosti koje se otvaraju pred njima. Nisu gubili ni trenutka. Godine 1994, pošto su tek zvanično utvrđeni HTML standardi, Internet poslovanje je u svetu već imalo svoje zvezdane trenutke. Prihodi su bili nezamislivi.

Danas su pravila malo drugačija. Iako se ne predviđa tako brz rast profita na Mreži, poslovanje je još uvek vrlo isplativo. U Srbiji, koja znatno kasni, nije zgoreg upoznati se sa mogućnostima koje nam stoje na klik miša daleko.
Kada je Google skoro promenio način rangiranja sajtova, nastala je pometnja. Toliko ljudi na ovoj planeti bukvalno egzistira preko Interneta i udar je bio težak. Ali i to je život... Čuvši za to, verovatno ste pomislili da ste, ako ništa drugo, bar pošteđeni takvih obrta. Živite u svojoj maloj državi, iscrpljenoj ratovima, sankcijama i njenim posledicama, a ipak nekako funkcionišete. Teško, ali funkcionišete... Samo, sa takvim načinom razmišljanja niste na dobrom putu. Internet čeka i na vas. I zašto olako baciti šanse i naravno zaradu. Osoba koja ozbiljno razmišlja o svom poslu odlično zna da bez konstantnog učenja i razvijanja u kriznim vremenima može vrlo lako da izgubi poslovnu trku. I da vam je, kao i u običnom životu, uostalom, potrebno nekoliko strategija za budućnost, a ne jedna. Internet je medij koji dopire svuda, nosi u sebi konstantnu promenu i menja lice ove planete u tehničkom smislu brže no ikada.

Dižemo čelo i kročimo smelo

Sve se menja, čak i u Srbiji. I ako ne reagujete sada, kasnije će možda biti kasno. Setite se samo osoba koje su tvrdoglavo odbijale da uopšte koriste računare u poslovanju pre nekih petnaest godina. Gde su i šta rade sada? Ako i dalje mislite da je vama lično ili vašem poslovanju potpuno nebitno to što možete da komunicirate sa dalekim zemljama ili različitim ljudima, a pomalo vas i plaši ili vas ne interesuje da pokušate da trčite globalnu biznis trku, opet grešite. Postoji manja, blaža i bliža opcija. Zove se niche marketing. Ova vrsta "izdvojenog" ili marketinga koji se obraća specifičnom krugu klijenata perfektno je uobličena kao manja i mirnija zona ustalasanog Interneta. I ovde može da se kaže - region jugoistočne Evrope. Možda SFRJ odavno ne postoji, ali virtuelna tvorevina "od Vardara pa do Triglava" počinje da egzistira na mreži. I to je još uvek dosta veliko tržište širokih interesovanja. Tržište koje se otvara na Netu.

Vaša bazična poslovna dilema ne treba da se fokusira na pitanje da vam li je ili nije potrebna promocija na Internetu, već na pronalaženje načina da se ta promocija kreira i vodi dalje na ispravan način. Onaj način koji će vam doneti otvaranje novih mogućnosti, poslovnu ekspanziju i na kraju krajeva najbitniju stvar - profit.

"Ničeg se u životu ne treba plašiti; treba ga prvo razumeti. A sada je pravo vreme da razumemo više da bismo se plašili manje" - Marija Kiri, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku. Da bismo razumeli, ušli u Internet trku na ispravan način i ostvarili konkretnu dobit, nije potrebna nikakva ekstremna inteligencija. Da se vratimo na redove sa početka, Internet je medij otvoren svima. Potrebno je koncizno i staloženo razmišljanje, razumevanje prirode tog medija i preovlađujućih marketinških taktika, spremnost za promene... i srce junačko. Ako imate to - imate sve.
Neiskorišćen potencijal

Po nekim skorijim podacima, 50% Slovenaca, 30% Srba, 25% Hrvata, 10% Bosanaca i 7% Makedonaca koristi Internet. Ovi brojevi već u trenutku dok čitate ovaj članak više nisu tačni. Ima ih još više. I možda imate ovakvo ili onakvo mišljenje o ovoj sajber državi, ali priznajte - ona nosi mnogo veći poslovni potencijal. Vezivno tkivo ovog tržišta je jezik. Nebitno kako taj jezik ili jezike nazivamo, još uvek se razumemo sa ostatkom Južnih Slovena. Treba li pomenuti i više miliona ljudi poreklom sa ovih prostora, a sada rasutih po svetu. Razmišljajte o brojevima, o veličini tržišta, o njihovim životnim ili turističkim migracijama, o potrebama i uslugama, o proizvodima...

Sistemi preporuka na Internetu
Dragan Varagić

Veoma često se na mnogim sajtovima može videti da vlasnici od svojih posetilaca traže komentare za praktično svaku vrstu sadržaja. S druge strane, određeni broj sajtova poseduje link ili dugme preko kojeg posetilac sajta može preporučiti jedan članak ili ceo sajt prijateljima ili poznanicima (Recommend this page...). U svakom slučaju, očigledno je da sistemi preporuka predstavljaju važan segment Internet promocije. U ovom članku prikazan je jedan deo mogućnosti ostvarivanja sistema preporuka preko Weba, kao i njihova upotrebna vrednost sa aspekta vlasnika sajta i samog korisnika i zadaci koje postojanje ovakvih servisa postavljaja pred službe za odnose sa javnošću kompanija.

Preporuke koje privlače posetioce sajtova

Praksa je pokazala da najčešći povod za početak korišćenja Interneta predstavlja slučaj kada osoba sazna od prijatelja ili rođaka da se najjednostavnije može raspitati o raspoloživim modelima npr. mobilnih telefona, vozila i sl. upravo putem Interneta. Prikazi tehničkih karakteristika, načini kupovine, upotrebe, mišljenja postojećih korisnika... sve su ovo važni podaci koji pojedinca opredeljuju na kvalitetniji način odabira, upotrebe i u krajnjem slučaju zadovoljenja određene potrebe korišćenjem nekog proizvoda ili usluge.

Sa aspekta načina nastajanja preporuka, imamo:
·  preporuke koje su nastale od strane vlasnika proizvoda/usluga
·  preporuke od strane uticajnih medija ili pojedinaca i firmi
·  preporuke od strane stručnjaka iz adekvatne oblasti
·  preporuke od strane korisnika proizvoda/usluga
·  preporuke generalne populacije.
Svaki od navedenih načina nastajanja preporuka na Internetu ima veći broj pojavnih oblika i obično se pojavljuje kao kombinacija preporuka od strane različitih ciljnih grupa.

U nastavku su prikazani neki od najatraktivnijih interaktivnih sadržaja koji su nastali kreativnim korišćenjem sistema preporuka.

Komparacija proizvoda (Product Comparison)

Jedan od najkvalitetnijih i najkorisnijih načina predstavljanja većeg broja proizvoda firme jeste upoređivanje srodnih proizvoda putem komparacije njihovih najznačajnijih karakteristika. Preporuke se u ovom slučaju svode na varijantu podsticaja iz oblasti prodajne promocije, gde se na osnovu poređenja proizvoda vidi da skuplji proizvodi daju više za manje sredstava, što obično i predstavlja preporuku vlasnika proizvoda/usluga.

U slučaju sajtova koji daju informacije (tzv. infomediaries, tj. sajtovi koji su posrednici u pružanju informacija) o proizvodima i uslugama različitih firmi, predstavljenoj komparaciji proizvoda dodaju se stručni prikazi i komentari korisnika. Na ovaj način dobija se kompletnija slika o proizvodima, na osnovu koje posetioci ovakvih sajtova lakše dolaze do potrebnih informacija.

Posebna kategorija veoma popularnih sajtova koji porede proizvode jesu tzv. Price Comparison sajtovi, tj. sajtovi koji porede proizvode u odnosu na njihove cene kao primarni kriterijum poređenja.

Marketing na osnovu preporuka (Endorsement Marketing)

Posebna vrsta sistema preporuka čiji je cilj unapređenje prodaje proizvoda predstavlja referenciranje određenih proizvoda od strane uticajnih medija, firmi i pojedinaca. Uticaj može biti na stručnoj osnovi, ili na osnovu popularnosti/poznatosti onoga ko referencira dati proizvod.

U teoriji i praksi marketinga poznata je strategija korišćenja poznatih osoba za koje se u određenom momentu vezuje neki proizvod. Za ovakve usluge obično je moguće platiti da bi se dobilo referenciranje od strane neke poznate ličnosti, ali cilj ovog sistema preporuka je postizanje upravo preporuke koja ne izgleda kao reklama za proizvod.

Ovakav sistem preporuka funkcioniše po jednostavnom principu da preporuka malo poznate firme ili osobe mnogo manje znači od preporuke poznatog stručnjaka iz adekvatne oblasti, poznate firme korisnika proizvoda, popularne ličnosti ili poznatog medija.

Interesantan primer referenciranja proizvoda desio se 2004. godine na Exitu, kada je Igi Pop u jednom momentu zatražio vodu. Upitali su ga da li je problem da mu daju vodu sponzora festivala, s obzirom da po ugovoru nije dozvoljeno da Igi Pop promoviše bilo kakav proizvod ili uslugu bez posebne nadoknade. Oduševljen brojem posetilaca njegovog koncerta, Igi Pop je jednostavno uzeo ponuđenu vodu i kamere (uključujući MTV ekipu) su slikale rok velikana kako pije prepoznatljivu domaću vodu.

Diskusije korisnika proizvoda

Sve veći broj korisnika Interneta više ne kupuje ako se prethodno na Internetu ne raspita šta postojeći korisnici proizvoda misle o istom. Dva osnovna načina predstavljanja mišljenja korisnika na Internetu jesu diskusione grupe (forumi) i komentari korisnika na članke o proizvodima na različitim sajtovima.

Korisnici Interneta se najčešće informišu o proizvodima koji ih interesuju upravo preko posećenih diskusionih foruma, jer je na takvim mestima najveći broj korisnika čija mišljenja se mogu brzo sagledati i doneti adekvatna odluka.

Veliki broj sajtova ostavlja mogućnost komentarisanja tekstova koji se pojavljuju na sajtu i na taj način korisnici imaju mogućnost da iskažu svoje mišljenje o temama koje sajt obrađuje. Slično važi za veoma popularne lične dnevnike na Webu (tzv. blogovi), gde korisnici pišu o svemu i svačemu.

Kako doći do preporuka

Savremeni pretraživački servisi omogućuju relativno jednostavno nalaženje relevantnih preporuka, bez obzira na njihovu vrstu i način predstavljanja. Na ovaj način svi korisnici Interneta mogu, s jedne strane, da pronađu preporuke koje ih interesuju, ili da nađu mesto gde će postaviti svoju preporuku.

Zaposleni u PR sektorima firmi bi trebalo da redovno prate pojavljivanje diskusija o proizvodima svojih firmi i da pravovremeno reaguju adekvatnom participacijom na mestima gde veliki broj sadašnjih i potencijalnih korisnika komentariše njihove proizvode.
Sistemi preporuka na domaćem Internetu

Na Internet sajtovima koji mogu da se svrstaju u kategoriju domaćeg Interneta, po dominantnom jeziku na njima, sistemi preporuka su u rudimentarnoj fazi razvoja. Oni se pretežno javljaju u formi diskusija na specijalizovanim forumima. Bliži pravom sistemu preporuka može se pogledati na e-zinu (on-line magazin koji na neprofitnoj osnovi uređuje grupa entuzijasta) na adresi www.krompir.co.yu. Jedan od segmenata ovog sajta namenjen je ocenjivanju restorana i picerija gde je posetiocima omogućeno da svaki primer komentarišu. Oni to i čine, veoma često i dosta žustro.

Do sada najozbiljniji sistem preporuka potrošača na domaćem Internetu razvijen je u okviru on-line izdanja jednog od Yellow Pages adresara na našem tržištu, na adresi www.yuyellowpages.net/prep.php. Yellow Pages je najstariji i najpoznatiji poslovni imenik u svetu, koji se smatra Biblijom ponuda na jednom mestu. Glavna snaga preporuka je to što potrošači otvoreno iznose mišljenje o firmama, proizvodima i uslugama on-line na Internetu. Svako može da piše javno za svaku firmu ili proizvod, sve što želi. Dovoljno je posetiti ovaj sajt, kliknuti na znak preporuka, koji se nalazi pored svake firme, upisati u formular podatke i tekst preporuka ili primedbi. To pismo dolazi do filtera, gde se osnovanost preporuke proverava. Odmah potom poruka odlazi namenjenoj firmi, a u isto vreme se postavlja na sajt. Potom svaki posetilac sajta može dodati svoj komentar na ovu preporuku. Implementacijom ovog sistema potrošač dobija slododu da javno pohvali ili kritikuje. Time su potrošači u prilici da saznaju mišljenje drugih potrošača, pre nego što odu u kupovinu. Tako se na na jednostavan način mogu izbeći prevare, loše usluge, visoke cene... Preporuke su korisne i firmama, jer firma koja obrati pažnju na komentare može da popravi svoje eventualno loše stanje. Mišljenje potrošača mora da za firmu bude najvažnije i treba ga ceniti.

Nazad>>